Zagreb, Frana Petrića 4/2, tel. 01 4810 833
radno vrijeme: 18:00 - 20:30 (radnim danom)
e-mail: info@zagreb-matica.hr
OIB: 10819091455

 

 

 
Orijentacija za planinare omot prednja stranaViše o orijentaciji možete saznati ovdje.
 
Od trenutka kada u jutro (kako tko) ustanemo, koristimo orijentaciju. Samo da bi došli do kupaonice koristimo tehnike za određivanje gdje smo u prostoru i kuda treba ići. I tako cijeli dan do večeri kada treba opet pronaći krevetac i leći na počinak. Te tehnike duboko su usađene u nama tisućljećima evolucije. Toliko su automatske da ih nismo niti svjesni. Na svjesnu razinu dolaze tek kada ih pokušamo praktično primijeniti sa određenim ciljem. Jedan od takvih ciljeva je i orijentacija u prirodi.
 
U svakodnevnoj orijentaciji koristimo senzore našeg organizma: osjetilo vida, osjetilo navnoteže pa i osjetilo opipa. Na žalost, nemamo i osjetilo smjera kao neka druga živa bića. U kretanju u svakodnevnom okruženju koristimo zapamćene obrasce (mentalne mape) i u okviru tih obrazaca nalazimo put do cilja. U prirodi, na poznatim putevima, stvar funkcionira na jednak način. No kada skrenemo sa poznatih puteva u nepoznato, uključuju se neki drugi mehanizmi: mehanizam učenja i mehanizam zaključivanja. Pomoću njih pokušavamo naći put prema cilju i memorirati ga da bi u ponovljenoj situaciji do cilja došli na što brži i lakši način. Ti mehanizmi nisu savršeni i ne funkcioniraju uvijek najbolje, pogotovo u složenim situacijama. Za to nam dobro dođu razna pomagala.
 
kretanje obilazak kratkiTijekom tisućljeća razvoja civilizacija ljudi su imali potrebu za kretanjem. Krećući se prvi puta novim predjelima zapamtili su prizore na putu i to znanje koristili su kada su ponovo išli u taj kraj. Također su to svoje znanje prenosili i drugima, opisom. Kasnije su ljudi naučili to znanje i zabilježiti: nekada opisno a nekada i crtežom, što se je kasnije pretvorilo u sustav zapisivanja koji danas zovemo geografska karta.
 
Danas, kada govorimo o pismenosti i pismu, čitanju i pisanju, prvo pomislimo na abecedu i slične sustave. No i glazbenici imaju svoje posebno pismo, matematičari i kemičari također. Tako i geografi, geodeti i mnogi drugi imaju svoje: to su kartografski znakovi organizirane na geografskoj karti.
 
Pismenost danas podrazumjeva ne samo puko bilježenje i čitanje pismovnih znakova nego i upotrebu istih na jedan rutinski i lagan način. Znači, ne sricanje slovo po slovo nego istovremeno i čitanje i razumijevanje cijelih riječi i rečenica. Za većinu ljudi koji su imali sreću obrazovati se to je automatski postupak toliko svakodnevan da nam se čini urođenim kao i disanje. To se pomalo događa i sa tzv. "informatičkom pismenošću".
 
orijentacija rad sa kartom azimutNo da li smo geografski pismeni? Koliko lako ili teško čitamo geografske karte? Odgovor je: otiđimo u prirodu i pokušajmo. Ja mislim da uglavnom nećemo biti zadovoljni - čast izuzecima. Stvar je u tome da se i ova vrsta pismenosti stječe kao i sve druge: dugotrajnim ponavljanjem i vježbom. Baš kao i čitanje knjiga, nota, kemijskih formula i ne znam čega drugog. Orijentacija je i nauka i vještina.
 
2015 izašlo je prvo izdanje "Orijentacije za planinare" a sada evo i drugog izdanja. Ova knjižica ima tu osnovnu namjeru da uvede planinara, a i sve ostale koji zalaze u prirodu, u kartografsku pismenost i tehnike korištenja orijentacijskih pomagala, te ih potakne da te tehnike često vježbaju i primjenjuju. Korisno bi bilo te tehnike isprobavati u poznatim situacijama da bi se lakše koristile u nepoznatim. Dakle, kada idete u prirodu poznatim putevima, svrnite pogled koji puta na kartu. Ne svedite odlaske u prirodu da puko hodanje. Usporedite ucrtane simbole sa situacijom u prirodi. Pokušajte reljef ucrtan na karti vizualizirati u 3 dimenzije. Posegnite za kompasom i provjerite poznate smjerove. Kao i sve ostale vještine i orijentacijska zahrđa ako se ne upotrebljava, ma koliko dobro bila naučena na početku. A šteta bi bilo da ta vještina padne u zaborav kao što se pomalo događa sa računanjem na papiru.
 
Priručnik je štampan u obliku suženog A5 formata pogodan za nošenje na izlete. Unutar mekog uveza plastificiranih korica nalazi se 80 stranica teksta i ilustracija u boji. Obrađene su teme klasične orijentacije kakvom se planinari služe, kartografije na Internetu te orijentacije pomoću uređaja satelitske navigacije. U okviru teksta o klasičnoj orijentaciji opisana su pomagala koje koriste planinari: kompas, karta, pedometar i drugo. Objašnjeni su postupci određivanja strana svijeta i smjerova pomoću kompasa i karte, zatim određivanje vlastitog položaja te kretanje u prirodi pomoću kompasa, karte i drugih pomagala. U dijelu o kartografiji napravljen je osvrt na koordinatne sustave i kartografiju na Internetu. Poglavlje o satelitskoj navigaciji objašnjava princip rad satelitskih sustava i mogućnosti osobnih uređaja satelitske navigacije.
 
Svi pojmovi u priručniku usklađeni su sa terminologijom koju dana upotrebljava struka (geodezija, kartografija, geografija...). Recenzent je dr. sc. Drago Špljarić, profesor na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je dao i mnoge vrijedne sugestije za poboljšanje opisa pojedinih pojmova i postupaka u cilju boljeg razumijevanja sadržaja od strane čitatelja.
 
Izdavač priručnika je HPD "Zagreb-Matica" a autor njen dugogodišnji član Mladen Fliss. Mladen Fliss diplomirao je Geofiziku na PMF Sveučilišta u Zagrebu. Kao student bavio se je astronomijom a bavljenje nautičkim sportom priskrbilo mu je i znanja iz pomorske navigacije. Licencirani je vodič HPS-a i drži predavanja i vježbe u plainarskim školama u "Matici" i drugim planinarskim društvima.
 
Mladen Fliss, ožujak 2019.
 
foto kompas viziranje orijentacija azimutuprirodi bez teksta orijentacija daljine 1b orijentacija karta i kompas usjeverivanje orijentacija oblici orijentacija smjeruprirodi 1d
 
Video: 
 
 
 

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića. Više o kolačićima Izjava o privatnosti.